Ua avea Peru ma uluai atunuu i Amerika Latina ua faʻatulafonoina se faʻafanua o le tamaoaiga e avea o se vaega o ana gaioiga tau le tau i le faiga faʻavae a le atunuʻu mo turisi.
I le aso 27 o Mati, e ala i le poloaiga fa'atonu, na faia filemu ai e Peru le talafaasolopito. O le malo o José María Balcázar Zelada sainia le Poloaiga Sili Numera 003-2026-MINCETUR, e faamaonia ai le Fuafuaga o le Tamaoaiga Fa'ata'amilosaga mo Tagata Tafafao Maimoa i le 2030 — le uluai pepa faaletulafono o lona ituaiga i Amerika Latina.
E leʻi faafuaseʻi le taimi. Faatasi ai ma le vaega o turisi a Peru o loʻo sauniuni mo le COP31 i Turkey, ma le Glasgow Tautinoga i luga o le Tau i Taaloga i Turisi — o le tautinoga sili ona tele a le vaega e uiga i le tau, faatasi ai ma le silia ma le 850 faalapotopotoga sainia — o loo lagolagoina tonu lava lenei ituaiga o fausaga o faiga faavae a le atunuu, na laa atu ai Peru i luma e avea ma tagata e tauaveina le tulaga faatonuina o le itulagi. O le folafolaga, na faalauiloa i COP26, valaau atu i atunuu uma ua sainia e faʻaitiitia le afa o le faʻasaʻolotoina o mea mai turisi i le 2030 ma ausia net zero a'o le'i oo i le 2050. O le mea sa avea ma folafolaga faavaomalo, ua i ai nei, mo le taimi muamua i Amerika, se fa'avae faaletulafono fa'ale-atunu'u e lagolagoina ai.
O fuainumera o loʻo faʻapipiʻi i le faʻafanua o loʻo faʻamatala ai se avanoa taua i le lumanaʻi. E ui o le faʻasalalauina o mea i le taimi nei e le o se sao tele i le GDP o turisi, ae o loʻo vaʻaia e le malo e oʻo atu i le 2030, o le faʻatinoina o nei faiga e mafai ona faʻaopoopoina ai le 1.2 piliona soles (pe tusa ma le $345m) i le tamaoaiga o le vaega.

Faatasi ai ma lenei tuputupu aʻe, e toeitiiti atoa le 31,000 galuega fou e faʻamoemoeina o le a faʻatupuina i gaoioiga tau turisi gafataulimaina i luga o filifili taua faʻataʻamilosaga. O sini tau siʻosiʻomaga e tusa ai ma le MINCETUR e tutusa lava le tele: le faʻaitiitia o le 74 miliona tone o le CO₂ tutusa ma le toe faʻaleleia o le silia ma le 2 miliona eka o siosiomaga faʻalenatura ma le tofi faʻaleaganuu.
Mo le Minisita o Fefaatauaiga ma Tagata Tafafao Maimoa José Reyes Llanos, e faigofie lava le manatu. “O le turisi o se tasi o gaoioiga e sili ona tele lona gafatia e faʻatupu ai avanoa.” na ia saunoa i le faalauiloaina aloaia o le fuafuaga. “Ae o loʻo feagai foʻi ma se luʻitau manino: ia tuputupu aʻe e aunoa ma le faʻaleagaina o punaoa tonu lava ia e mafai ai ona faʻatinoina lona lava atinaʻe.” O le feeseeseaiga — i le va o le tuputupu aʻe ma faavae o le siosiomaga e lagolagoina ai — o le mea tonu lava lea ua mamanuina le fuafuaga e pulea.
Mai le Folafolaga i le Fa'atonuga
O le fa'afanua e afua mai i le tausaga e tasi o galuega fa'apitoa ma galuega fa'atasi, e aumaia fa'atasi ai ofisa a le malo, fa'alapotopotoga tumaoti, a'oga maualuluga, sosaiete lautele ma nu'u. E tutusa lava le malosi o le fa'atulagaga fa'aletulafono: o le fa'atinoina e va'ava'aia fa'atasi e itu e lua MINCETUR ma le Matagaluega o le Siosiomaga (MINAM), faatasi ai ma se faiga ua fausia i totonu mo le toe teuteuga faavaitaimi ma se komisi a vaega eseese — ua mamanuina e loka ai le faavae o le pulega a le tele o paaga.
mo le Ofisa o Tafafao Maimoa a le UN i Amerika, o le tāua o le gaioiga a Peru ua sili atu ona taua nai lo ona tuaoi. Sa manino le saunoaga a Heitor Kadri, le sui o le ofisa i le itulagi, e uiga i le mea o loo faatusa i ai lenei taimi mo le lisi o mataupu o le lalolagi:
“Matou te fa’afetaia le taumafaiga a Peru e fa’atulaga le fa’ata’amilosaga o se fuafuaga mo gaioiga tau le tau, le fa’asaoina o le siosiomaga, ma le tauvaga e ala i le fa’aliliuina o lana tautinoga i se faiga fa’avae e mafai ona fa’atinoina, e tusa ai ma mana’oga o le Folafolaga a Glasgow. Mo Amerika, o se fa’asinomaga talafeagai lea e ono musuia ai isi atunu’u i le itulagi ma le lalolagi atoa. O le a fa’aauau pea ona lagolagoina malosi e le UN Tourism ia Peru i le fa’atinoina ma le fa’asoa atu o lona tomai.” - Heitor Kadri, Sui o le Ofisa o Tafafao Maimoa a le UN mo Amerika
Tauvaga, Ae Le na'o le Usita'i
O Sophia Dávila, o le Faatonu o Mataupu Tau Tafafao Maimoa i le Siosiomaga i le MINCETUR, ma o le ofisa sa taitaia le fausiaina faatekinolosi o le fuafuaga, o loo galue malosi e faatulaga le meafaigaluega i ni tulaga tauva nai lo o ni tulaga faatonutonu:
“O lenei fa'afanua o le taunuuga lea o se faiga lautele e auai ai. I le 2030, o le a lē gata ina lauiloa Peru i ona mea ofoofogia ae fa'apea fo'i i lona fa'atinoina o turisi. O lo'o matou suia le filifili taua atoa—mai le fa'aitiitia o otaota i le fa'aogaina lelei o le vai, ma ia mautinoa o asiasiga a turisi uma e tu'ua ai se tulagavae lelei i lo matou teritori.” - Sophia Dávila, Faatonu o Mataupu Tau Tafafao Maimoa i le Siosiomaga, MINCETUR
O lena faʻatulagaga e atagia mai ai se filifiliga faʻataʻatitia ma le faʻaeteete. I se itulagi lea ua leva ona le amanaʻia e le aufaipisinisi tumaoti ia poloaiga tau le siosiomaga o ni tau e le aoga, o loʻo faʻamautu saʻo e Peru ana sini lautele o gaioiga tau le tau i le tulaga autu. O le tuʻuina o le faʻataʻamilosaga e avea o se mea e faʻamalosia ai le tauvaga a pisinisi, nai lo se avega o le tausisia o tulafono faatonutonu, o le auala sili lea ona mautinoa e faʻavavevave ai tupe teufaafaigaluega a le alamanuia i faʻataʻitaʻiga pisinisi maualalo-kalaponi.
O le Aufaatasi i Tua atu o le Faiga Faavae
O le malaga a le fa'afanua mai le manatu i le tulafono na taitaia e le MINCETUR ma lagolagoina e le Ofisa Sipaniolo mo le Galulue Fa'atasi mo Atina'e Fa'avaomalo (AECID) e ala i le poloketi "Turismo Circular Perú" — lea na fa'aigoaina aloaia o le Coalition for a Circular, Inclusive and Climate-Smart Tourism — lea CANATUR, le potu o turisi a le atunuu o Peru, na taitaia e avea ma faalapotopotoga faatino, faatasi ai ma Green Initiative i le avea ai ma ana paaga faatekinolosi.
Carlos Loayza, na faamatalaina e le Pule Sili o CANATUR, le naunautaiga i tua atu o le suiga o loo taumafai le galuega faatino e faatino: “O loʻo matou vaʻavaʻai e suia le vaega i se faʻataʻitaʻiga fou o turisi, lea o le toe faʻaaogaina, le faʻaaogaina lelei o le malosi, mamanu gafataulimaina ma le tausisia o le tau o se vaega o le DNA o pisinisi turisi laiti, laiti ma feololo. Matou te talitonu o loʻo i ai avanoa tele iinei, ma o lenei galuega o le a faʻamautuina aʻo leʻi oʻo i le 2030.”
I totonu o le poloketi Turismo Circular, o le faʻatinoga faʻapitoa na faʻalagolago i se galulue faʻatasi faʻataʻatitia i le va o MINCETUR, CANATUR ma Green Initiative. O le avea ai ma paaga faufautua autu, Green Initiative lagolagoina vaega autū o le faagasologa e ala i le tuʻuina atu o faʻavae faʻatino e manaʻomia mo le faia o faʻaiuga faifai pea ma malamalama lelei. O lenei matafaioi faufautua o se vaega o le tautinoga lautele a le kamupani e lagolago ai le faiga faʻavae ma faiga faʻatino a Peru e uiga i le tau, e taʻitaʻia ai fuafuaga faʻataʻamilosaga ma fuafuaga tau turisi atamai i le tau i nofoaga e aofia ai Machu Picchu, Ollantaytambo, Choquequirao ma Cabo Blanco.
O Le Ala i Turkey
i COP31 o loo i luga o le tafailagi ma o turisi ua fa'apipi'iina nei i le fa'afanua o le tau i le lalolagi mo le taimi muamua, o le fesili e le o toe i ai pe mafai e le vaega ona saofagā i gaioiga tau le tau - ae o fea atunuu o le a fesoasoani e fa'amatalaina pe fa'apefea. O le tomai fa'aputuina o Peru ma tautinoga fa'avae talu ai nei ua tu'uina atu ai o se fa'asinomaga talitonuina mo le itulagi, ma atonu e sili atu, pe afai e fa'aauau pea ona fa'aliliuina le naunauta'iga i le fa'atinoina.
le fa'afanua o le tamaoaiga fa'ata'amilosaga e iai le mamafa fa'alapotopotoga taua: o ana sini e fa'amalosia nai lo le fa'amoemoeina, ma o lona fausaga pulega e fausia fa'ata'amilo i se komisi e iai se fa'atonuga aloaia nai lo se vaega faufautua. Mo se itulagi sa tauivi i tala fa'asolopito e liua le naunautaiga tau si'osi'omaga i se faiga fa'avae tumau, e taua tele lena eseesega - ma e tatau ona mata'ituina ma le toto'a.

Saunia e Yves Hemelryck mai le Green Initiative Au.









