Faiga o le Tau

Circular Tourism Peru Ose Fa'ata'ita'iga mo Taulaga Lelei ma le Natura

Circular Tourism Peru: Ose Fa'ata'ita'iga mo Taulaga Lelei ma le Natura

Le poloketi Circular Tourism Peru, taʻitaʻia e le National Chamber of Tourism of Peru (CANATUR), faʻatasi ai ma le lagolago a le Spanish Agency for International Development Cooperation (AECID), le Europa Europa, ma le faiga faʻapitoa a le Green Initiative, ua tula'i mai o se fa'ata'ita'iga paionia mo le tu'ufa'atasia o ta'iala fa'ata'amilosaga o le tamaoaiga, fa'atinoga o le tau, ma le fa'atumauina i turisi. Cabo Blanco ma Machu Picchu: Living Laboratories for Circular Tourism I nofoaga fa'ailoga e pei o Cabo Blanco ma Machu Picchu, ua fausia e le poloketi ni a'oa'oga fa'apitoa, su'esu'ega o tulagavae kaponi, ma polokalame fa'aleleia gafatia mo tagata lautele, tagata tumaoti, ma tagata lautele. O nei taumafaiga e faʻamoemoe e faʻaitiitia aʻafiaga o le siosiomaga, faʻaleleia faiga faʻafouina, ma faʻavae faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga maualalo, tau-atamai turisi i Peru ma tua atu. O taunu'uga autu e aofia ai: Aafiaga Fa'atekinisi: Mai le Fuafuaga i le Fa'atinoga Mai le va'aiga fa'atekinisi, ua fausia e le poloketi fa'ailoga fa'atinoga o le tau e fua, fa'aitiitia, ma fa'afitia le kasa oona. Na fa'ailoa mai ai fo'i se ta'iala fa'ata'ita'i mo turisi fa'ata'amilo e fa'atatau i le gataifale ma gataifale o Peru. O fuafuaga e aofia ai le faʻalauiloaina o le malosi, vai, ma le faʻaogaina o otaota, faʻatasi ai ma faiga faʻataʻitaʻiga, toe faʻaleleia o meafaitino, ma taʻiala lanu moana, faʻamalosia le gafataulimaina o tau o turisi i le itulagi atoa. Si'osi'omaga Economy and Sustainability: Ose Fa'ata'ita'iga Fou mo Tagata Tafafao Maimoa'i O le fa'atagata fa'ata'amilosaga o le tamaoaiga o lo'o taumafai e fa'atumauina le fa'aogaina o puna'oa mo le umi e mafai ai, fa'aitiitia otaota, ma toe fa'afouina faiga fa'anatura - sui le fa'ata'ita'iga fa'aleaganu'u masani o le "ave-make-dispose." Fa'atasi ma fa'avae o le fa'aauau, o lenei faiga e fa'apaleni ai le tamaoaiga, agafesootai, ma le si'osi'omaga manuia a'o fa'amautinoa le fa'asaoina o puna'oa mo tupulaga i le lumana'i. E fa'amalosia ai fo'i le fa'atinoina o le tau, fa'atupuina o vaifofo e fa'aitiitia ai le fa'aoso ma fa'aleleia atili le maufetu i suiga o le tau. Felagolagomai Multisectoral: Fesoʻotaʻi Turisi, Saienisi, ma Nuu O le fatu o le poloketi o loʻo taoto ai le galulue faʻatasi a le tele o vaega, faʻapotopotoina faʻalapotopotoga eseese e faʻaosoina suiga faʻapitoa: agai i se Faʻataʻitaʻiga Faʻataʻitaʻi mo le Lumanai o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo Faʻasalalau Peru o loʻo faʻaalia ai o le faʻaauau ma le manuia e le o faʻafeagai sini, ae o pou faʻatasi o le turisi o le lumanaʻi. E ala i le tu'ufa'atasia o le saienisi, nu'u, aganuu, ma le fa'asao, ua toe fa'amatala ai e le poloketi pe fa'afefea ona fa'afeagai nofoaga ma lu'itau o le tau. Faatasi ai ma Cabo Blanco ma Machu Picchu o ni faʻataʻitaʻiga ola, Peru o loʻo faʻatulagaina se faʻataʻitaʻiga mo le tau-ma le natura-lelei turisi - o se tasi e le gata e faʻamalosia ai le tamaoaiga o le tamaoaiga ae toe faʻafoʻisia ai meaola faanatura ma faʻamalosia tagata. O lenei tusiga na tusia e Tatiana Otaviano mai le Green Initiative Au. Faitauga Faatatau

Circular Tourism Peru: Ose Fa'ata'ita'iga mo Taulaga Lelei ma le Natura Faitau atili »

Faʻafefea Bonito, Pasila ma FundTur (Le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo) Fausia le Manu'a Muamua a le Lalolagi i le Carbon Neutral Ecotourism, ma lona uiga mo Tagata Tafafao Maimoa i le Lalolagi Atoa.

Faʻafefea Bonito, Pasila ma FundTur (Le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo) Fausia le Manu'a Muamua a le Lalolagi i le Carbon Neutral Ecotourism, ma lona uiga mo Tagata Tafafao Maimoa i le Lalolagi Atoa.

O se tama'i malo a Pasila ma le va'aiga a le setete na fa'amaonia ai o le tuputupu a'e o tagata tafafao maimoa ma le fa'a'ese'esega e le na'o le fetaui, o lo'o fa'amalosia le tasi Ina ua fa'ailoa e le UN le fa'anatinati o le tau ia Mati 2021, soso'o ai ma le Glasgow Declaration on Climate Action in Tourism ia Novema, o le pisinisi o turisi i le lalolagi na feagai ma se lu'itau taua: pe fa'afefea ona toe fa'aleleia le tuputupu a'e o le tau. Na manino sini, na faia tautinoga, ae o ni faʻataʻitaʻiga mautu o le faʻatinoga faʻatinoga sa tau le maua. Ona oo mai lea o Bonito, o se nuu e 24,761 tagata nonofo i Mato Grosso do Sul, i Pasili. O le mea na tupu iina i le tolu tausaga na sosoo ai o le a matua suia ai le talanoaga e uiga i turisi gafataulimaina. Na fausia e Bonito se faʻataʻitaʻiga faʻatusa e faʻamaonia ai e mafai e nofoaga e faʻateleina a latou numera asiasi aʻo faʻaititia i le taimi e tasi a latou tulagavae kaponi. O fa'ai'uga e tautala mo latou lava: 52.49% le fa'atupulaia o tagata asiasi mai fa'atasi ai ma le 4.65% fa'aitiitiga o emisi mo tagata tafafao maimoa. Mo se alamanuia su'esu'e mo fa'amaoniga e mafai ona ola fa'atasi le gaioiga o le tau ma le atina'eina o le tamaoaiga, na avea Bonito ma fale su'esu'e ola e mana'omia e le lalolagi. Le Vaaiga Na amataina ai Bruno Wendling, Faatonu Sili o le Mato Grosso do Sul Tourism Foundation (FUNDTUR), vaai i mea na misia e isi. E ui o le tele o nofoaga na vaʻaia le faʻamaonia o le tau o se nofoaga autu o tau poʻo se faʻatauga faʻatau, na iloa e Wendling se avanoa iloga. Mato Grosso do Sul ei ai tulaga tulaga ese: tolu biomes ma'oti (Cerrado, Pantanal ma Atlantic Forest) e aofia ai vaega i Bonito o se vaega o le sone autu tuaoi o le Atlantic Vaomatua Biosphere Reserve, sefulu tausaga o le tuufaatasia o aafiaga ecotourism, ma sili ona taua, Bonito, o se faailoga o le lalolagi o turisi gafataulimaina lea na faaalia mo le silia ma le 30 tausaga le mafai ona faʻaleleia le faʻaleleia o le faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga faʻalesiosiomaga ma le faʻaleleia o le siosiomaga. Ae o le va'aiga na sili atu i le na'o le fa'amaoniaina o se tasi nu'u. O le sini o le faʻatulagaina lea o Pasila o se taʻitaʻi o le lalolagi i fofo o le tau mo tagata tafafao maimoa, faʻatuina se fale suʻesuʻe faʻataʻitaʻi e faʻamaonia ai, faʻatasi ai ma faʻamaumauga faʻatatau ma faʻataʻitaʻiga, o le tuputupu aʻe o turisi ma le decarbonization e mafai ona savavali lima. O se Fa'aa'oa'oga Fa'apa'aga e Fa'atino O le atamai o le faiga o lo'o taoto i lona fausaga. Nai lo o se fuafuaga lemu, na faavaeina se faiga faapaaga taitoatolu lea e tuufaatasia ai malosiaga felagolagomai e tolu. FUNDTUR na aumai ai fa'amatalaga fa'ale-malo, va'aiga mamao mamao, ma le gafatia e fa'atupu tulaga fa'apolokiki ma fa'atekinisi talafeagai. O le tusipasi a Bonito na fai ma sui o le laasaga muamua i le sao a le vaega o tagata tafafao maimoa i se fuafuaga lautele a le setete: faia le Mato Grosso do Sul carbon neutral i le 2030. O le Muni o Bonito na faʻatinoina le faʻalapotopotoga, tuʻuina atu faʻamatalaga auʻiliʻili, atinaʻe, ma faʻalapotopotoga. Ua leva ona i ai le poto masani a le malo i faiga e pulea ai le gafatia, pulega fa'amatua matutua, ma le tulaga tauleleia fa'ava-o-malo i le gafataulimaina. Green Initiative faʻamaeʻaina le tripod faʻatasi ai ma tomai faʻapitoa faʻavaomalo faʻavaomalo, talu ai na faʻamaonia muamua Machu Picchu (UNESCO World Heritage Site, Peru) o se taunuuga e le tutusa le carbon. O le faʻalapotopotoga na tuʻuina atu metotia faʻavae i luga o tulaga faʻavaomalo (GHG Protocol, IPCC taʻiala, ISO 14064-1: 2018) faʻatasi ai ma le fetuutuunai mo le fetuunaiga i le mea moni a Pasila aʻo tumau pea le faʻasaienisi. O lenei feso'ota'iga fa'ata'ita'iga na fa'atupuina tulaga fa'apitoa: o se pa'aga ma se va'aiga fa'ale-malo, o se teritori e iai tulaga lelei e avea ai ma pailate, ma fa'amaonia fa'avaomalo tomai fa'apitoa. O se Va'aiga mo Ta'ita'i Pasila Bruno Wendling, Faatonu Sili o FundTur (Mato Grosso do Sul State Tourism Foundation), o lo'o atagia mai ai le va'aiga mamao i tua atu o le fuafuaga: "Ina ua matou fa'alauiloa lenei poloketi i le 2021, matou te le'i na'o le mafaufau e uiga i le fa'amaoniaina o se nofoaga e tasi. Sa matou mafaufau i le fa'atulagaina o Mato Grosso do Sul e avea ma ta'ita'i o le lalolagi i fofo o le tau mo tagata tafafao maimoa. O le mea e sili ona taua o le faʻamaonia o turisi gafataulimaina e le o se tau, o se tupe faʻafaigaluega e maua ai tupe maua fuaina o loʻo faʻalautele mamao atu i tua atu o Bonito O loʻo matou fausia le faavae mo Mato Grosso do Sul e avea ma carbon neutral i le 2030, ma fatuina se faʻataʻitaʻiga e mafai ona suia ai turisi i Pasila ma faʻasalalauga faʻavaomalo. O nofoaga e tatau ona mulimulita'i ai faʻataʻitaʻiga, ma o loʻo tali mai le aufaipisinisi faʻapitonuʻu i mataupu tau le tau, faʻatasi ai ma pisinisi e pei o Grupo Rio da Prata o loʻo faʻamaonia a latou mea faʻapitoa. FundTur na avea ma faʻamatalaga mo tagata fai pisinisi lava ia, faʻaalia ai a taʻitaʻia e le malo ma se gaioiga mautu, e mulimuli mai le maketi. I'uga na Suia Mea uma Sei o tatou talanoa i numera, ae o le mea e sili ona taua, ia tatou malamalama i le uiga moni o le Aafiaga o le Siosiomaga i le va o le 2021 ma le 2023, na ausia e Bonito: O lenei fuainumera mulimuli na suia ai le tala atoa e uiga i le faasaoina o le vaomatua E le na o le puipuia o le siosiomaga mo le puleaina o le tamaoaiga o le lotoifale. 758 tone o otaota fa'aola na fa'apala i le va o le 2022 ma le 2024, e maua ai le 189 tone o le fa'apala ma aloese mai le fa'aosoina o le methane E le na'o le fa'aitiitia o le fa'aosoina e lenei tamaoaiga fa'ava-o-malo O le fa'atuatuaina e tatala ai faitoto'a i le lumana'i i le fa'atupeina o le tau fa'ava-o-malo e pei o le Green Climate Fund (GCF) ma le Global Environment Facility (GEF), a'o fa'atosinaina tupe fa'apitoa mai le fa'atupulaia o maketi a le ESG 2023 maua le carbon neutral turisi ma auai i polokalame tau aʻoaʻoga tau, avea ma faʻateleina o le feʻau e mafai ona aʻoaʻoina tagata tafafao maimoa eseese

Faʻafefea Bonito, Pasila ma FundTur (Le Pulega o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo) Fausia le Manu'a Muamua a le Lalolagi i le Carbon Neutral Ecotourism, ma lona uiga mo Tagata Tafafao Maimoa i le Lalolagi Atoa. Faitau atili »

Ti'eti'e i le Galu o Suiga: Fa'afefea ona fa'agaoioia e Roberto Meza "Muelas" le Alamanuia Fa'ase'e a Peru aga'i atu i Fa'agaioiga Lelei o le Tau ma le Natura.

Ti'eti'e i le Galu o Suiga: Fa'afefea ona fa'agaoioia e Roberto Meza "Muelas" le Alamanuia Fa'ase'e a Peru aga'i atu i Fa'agaioiga Lelei o le Tau ma le Natura.

O le sami sa avea pea ma tulaga o Peru mo talatuu faase'e. I le taimi nei, ua avea foi ma tuaoi o le taʻitaʻiga o le tau-faʻafetai i tagata vaʻaia e pei o Roberto “Muelas” Meza, na faavaeina le Olas Perú ma le Global Ambassador o le World Surf Cities Network (WSCN). I le amataga o lenei masina, na faʻalauiloa aloaia ai e Olas Perú lana Fuafuaga Faʻaauau 2025-2028 i le Maota o Miraflores. O le mea na tupu na faʻailogaina ai se faʻailoga e le gata mo le aganuu faaseʻe a Peru ae mo le faʻaauauina o le lalolagi i taʻaloga. Faatasi ai ma lenei fuafuaga, na toe faʻamautuina ai e Olas Perú lana matafaioi o le uluai aʻoga faʻaseʻe carbon-neutral a le lalolagi, faʻatulagaina le tulaga masani mo nuʻu faaseʻe i soo se mea. Mai le Surfboards i Sustainability Boards I lalo o le taʻitaʻiga a Meza ma le Faʻatonu Silvana Pastorelli, o le fuafuaga fou a Olas Perú o loʻo faʻataʻamilo i pou taʻiala e lima: "O lenei fuafuaga e le naʻo se pepa - o la matou tautinoga i Peru, i le vasa, ma tupulaga i le lumanaʻi," o le tala lea a Pastorelli. “Matou te valaaulia tagata uma e foe faʻatasi i se aganuu faaseʻe e faʻaosofia, toe faʻafouina, ma sili atu." Mo Meza, o le gafataulimaina e le o se fesoasoani-o le galu fou lea e tatau ona faʻauluina uma le siosiomaga faʻanatura faaseʻe. I le avea ai o se leo malosi i totonu o le WSCN, sa fesoasoani tele o ia i le faʻafesoʻotaʻi o aai faaseʻe e pei o Miraflores ma Cabo Blanco e ala i sini faʻasoa o le carbon neutrality, faʻataʻamiloga tafafao maimoa, ma pulega lelei o le gataifale. Fuaina o Aafiaga: Mai le Tautinoga i le Faʻamaonia O le tautinoga a Olas Perú i le faʻaauau e lagolagoina e taunuuga mautu. I le 2023, na faʻatautaia ai e le faʻalapotopotoga se fua faʻatatau o le carbon footprint i lalo ole ISO 14064-1: 2018 ma le Greenhouse Gas Protocol standards, e aofia uma ai faʻapogai - mai le felauaiga i le faʻaogaina o le malosi ma meafaitino. O nei faʻamalama na faʻamalieina atoatoa e ala i le Faʻaitiitiga Faʻaitiitiga Faʻamaonia (CERs) na tuʻuina atu e Malo Aufaatasi, na maua mai i se poloketi malosi faʻafouina i Initia, e mafai ai e Olas Perú ona saofagā i le suiga o le malosi mama o le lalolagi. O lenei tulaga ausia e le gata o Olas Perú o se paionia i Amerika Latina ae o se faʻataʻitaʻiga mo aʻoga faaseʻe i le lalolagi atoa, e faʻamaonia ai o taʻaloga e mafai ona ola faʻatasi ma le paneta. Le Malosi o Pa'aga O le fa'asalalauga fa'alauiloa na fa'atasia ai pa'aga autu ma fa'alapotopotoga o lo'o fa'atulagaina le suiga lanu meamata a Peru. O sui mai PromPerú, CANATUR, Hazla por tu Ola, LATAM Airlines, ma le Municipality of Miraflores na auai i le vaega o talanoaga "Surf and Sustainability: Waves of Change for Peru." Na manino le latou fe'au tu'ufa'atasi: e fa'aolaola le fa'aauau i ta'aloga pe a foe a'e fa'alapotopotoga a le malo ma vaega tuma'oti i le itu e tasi. O le ta'ita'iga a Olas Perú na fa'ailoaina fo'i i le fa'ailoga Marca Perú (Peru Brand), ma fa'amamafa ai lana matafaioi o se amepasa mo tagata tafafao maimoa ma le fa'amaualuga o le atunu'u. Miraflores ma Cabo Blanco: Twin Beacons of Climate Action O le pulenuu o Miraflores, Carlos Canales, na faamamafaina le aloaia o le itumalo o se Surf City aloaia i totonu o le WSCN-faʻafetai tele i le tele o tausaga o galuega a Olas Perú. Miraflores o loʻo tu nei i tafatafa o isi atunuʻu i le talafatai o Peru e pei o Cabo Blanco, lea na faʻatautaia talu ai nei lana lava fuafuaga faʻaauau e ala i le Turismo Circular Perú poloketi, faʻatupeina e le AECID ma le Iuni a Europa ma faʻatinoina ma leGreen InitiativeGreen Initiative, PromPerú, ma le WSCN, o loʻo faʻatulagaina e le atunuʻu se ala fou: o se tasi e faʻaauau le faʻaleleia e pei o le tai ma o loʻo tietie faʻatasi ai aai faaseʻe a Peru i se lumanaʻi lelei o le tau. O lenei tusiga na tusia e Musye Lucen mai le Green Initiative Au. Faitauga Faatatau

Ti'eti'e i le Galu o Suiga: Fa'afefea ona fa'agaoioia e Roberto Meza "Muelas" le Alamanuia Fa'ase'e a Peru aga'i atu i Fa'agaioiga Lelei o le Tau ma le Natura. Faitau atili »

Ta'uleleia, Malosiaga vaivai, ma le tele o le pulega o Turisi o se aveta'avale o le tamaoaiga o le decarbonization

Ta'uleleia, Malosiaga vaivai, ma le tele o le Pulea: Turisi o se aveta'avale o le tamaoaiga o le fa'apalapala

O le Paris Agreement na faʻatulagaina se faʻamoemoe maualuga: faʻatapulaʻaina le vevela o le lalolagi i le 1.5 ° C i le 2050. Ina ia ausia lenei mea, e tatau i malo, kamupani, ma sosaiete ona galulue faʻatasi - ma tagata tafafao maimoa, e nafa ma le toeitiiti 8% o kasa kasa o le lalolagi, o se vaega taua o le faʻatusatusaga. I Green Initiative, matou te talitonu o gaioiga o le tau e sili atu nai lo le faʻamaumauga o carbon. E fa'atatau fo'i i le ta'uleleia, mana vaivai, ma le manuia fa'afouina. E pei ona masani ona matou fai atu: "Matou te faʻaliliuina le carbon i le taʻutaʻua, faʻafesoʻotaʻi teritori i faʻamatalaga o aʻafiaga, ma fausia alalaupapa i le va o gaioiga o le tau, faʻalagolago, ma le lumanaʻi." Le Tamaoaiga Tauleleia o loʻo faʻatinoina O loʻo tatou ola i le vaitau o le Reputation Economy: o faʻalapotopotoga ma teritori e suʻesuʻeina e ala i le faʻatuatuaina latou te faʻamalosia, le ogatasi i le va o lauga ma faʻataʻitaʻiga, ma lo latou gafatia e faʻatupu ai aafiaga lelei. I lenei tulaga, o le decarbonization o se taʻiala taʻutaʻua. O nofoaga e tuuto atu i le manino o gaioiga o le tau e le gata ina faʻaitiitia ai aʻafiaga ae maua ai le faʻamaonia ma le faʻamalosia. O le ta'uleleia o le alalaupapa lea e feso'ota'i ai mana'oga o le tau, pulega, ma le fa'atauva umi. Pulea Tu'ufa'atasi e fai ma 'ese'esega & Malosi Fa'alemalo O le fa'asolo atu i nofoaga fa'a-carbon-neutral e mana'omia ai pulega fa'apitoa: fa'aogaina o ta'utinoga fa'apitonu'u fa'alotoifale ma faiga fa'avae a le atunu'u, fa'avae fa'ava-o-malo, ma le aufaipisinisi a le lalolagi. O le faavae lea o le Climate Action Guide for Tourism Businesses and Destinations, faalauiloa e Green Initiative i le galulue faʻatasi ma UNEP, UN Tourism, UNCTAD, UNFCCC, ma paʻaga Pasila. E sili atu nai lo se meafaigaluega faʻapitoa, o le taʻiala o se mea faʻapolokiki: e ala i le faʻamalosia o tautinoga tuʻufaʻatasia, e faʻaleleia ai le taʻuleleia o taunuuga ma tatala avanoa i tupe tau le tau. O Bonito, Pasila (MS) na avea ma nofoaga muamua mo le si'osi'omaga e maua ai le fa'amaonia o le carbon-neutral. Machu Picchu, Peru ua ausia foi lenei tulaga maualuga ma o le a toe faʻamautuina ia Novema i le taimi o le Climate Talks Machu Picchu 2025. E sili atu nai lo se sauniga, o le mea na tupu o le a avea o se faʻavae e faʻatalanoaina pulega, gafataulimaina logistics, ma le taʻutaʻua faavaomalo, e faʻaalia ai le auala e mafai ai e tagata tafafao maimoa ona taʻitaʻia i le decarbonization. Le lu'itau o le ta'uleleia i maketi Carbon O se su'esu'ega talu ai nei a le Nasdaq na fa'amamafaina ai le fa'anatinati o le fa'ateleina ma le fa'amautinoaina o le suavai i maketi kaponi. Mo tagata tafafao maimoa, o lona uiga o le faʻaogaina o faʻataʻitaʻiga decarbonization e faʻalagolago e le gata i le faʻaitiitia o le faʻamama ae faʻapea foʻi i auala faʻamaonia tau taui. O le ta'uleleia o aitalafu kaponi o le a avea ma laina vaeluaga autu i le va o poloketi e maua ai le aafiaga moni ma i latou e lamatia i le fufuluina. O le mea lea Green Initiative fa'amautinoa fa'atagaga fa'amaonia, su'esu'eina, ma fa'ava-o-malo, fa'aogaina nofoaga o turisi ma fa'ata'ita'iga malosi fa'apulega ma fa'amoemoega a le aufaipisinisi. Novema i Machu Picchu: ose tulaga mata'utia i le lalolagi mai ia Novema 4–6, 2025, o le a talimalo ai Machu Picchu i le 3rd Carbon Neutral Certification Ceremony, fa'atasi ai ma le fa'alauiloaina o Peru's muamua Carbon Neutral Tourism Corridor, e feso'ota'i ai Cusco, Machu Picchu, ma Choquequirao. O le taimi lenei e sau i le taimi sa'o: a'o fa'ailoa mai e lu'itau fa'agaioiga le mana'oga e fa'aleleia atili le poto masani a tagata asiasi, o le mea na tupu e fa'aalia ai le aga'i i luma ma tali fa'atulagaina - tu'ufa'atasia le decarbonization, fa'atuatuaina logistics, ma le manino pulega. Le World Heritage and Emblemátic Sites Coalition - Climate Action in Tourism o le a sili atu nai lo le tau: o le a avea ma se valaaulia i le faʻaauau pea o le faʻaleleia atili i le pulega o nofoaga, paleni faʻasao, avanoa, ma le tauleleia. Faia na'o ni nai aso a'o lumana'i le COP30 i Belém, Pasila, o le a fa'amalosia e le fa'amoemoega o nofoaga fa'ale-aganu'u ma measina fa'alenatura e mafai ona ta'ita'ia ai le fa'asologa o le tau o le lalolagi, fa'aliliuina le malosi vaivai i le galulue fa'atasi ma le manuia fa'afouina. E tusa ai ma le UNESCO, o suiga o le tau ua leva ona lamatia ai le tele o nofoaga iloga faaleaganuu ma measina faalenatura. O le tasi i le ono o measina a le Lalolagi e feagai ma lamatiaga tuusaʻo mai aafiaga o le tau, ae o le tasi vaetolu o taulaga o Measina a le Lalolagi o loʻo i totonu o sone o le gataifale o loʻo faʻaalia i luga o le sami ma le ogaoga o le tau. E oo atu i le 2050, o le tasi vaetolu o le aisa i totonu o nei nofoaga e ono mou atu, ma toetoe o amu uma o loʻo i totonu o nofoaga o Measina a le Lalolagi o loʻo faʻamoemoe e oʻo i mea tetele o le paʻu. O nei fuainumera mataʻutia o loʻo faʻamamafaina ai le faanatinati o le tuʻufaʻatasia o pulega o le tau ma turisi gafataulimaina i fuafuaga faʻasao, faʻamautinoa o nofoaga e pei o Machu Picchu e le gata ina puipuia a latou measina ae o loʻo taʻitaʻia ai le faʻaogaina o le lalolagi ma taumafaiga faʻaitiitia. E tolu a'oa'oga tauleleia mo nofoaga tau turisi E ala i le tu'ufa'atasia o pulega, ta'uleleia, ma le tau, Green Initiative fa'atūina o ia lava o se ta'ita'i i se fa'agaioiga paionia: fa'aliliuina nofoaga e fai ma amepasa o le suiga aga'i i se paneta lelei o le tau. Ia Novema, Machu Picchu o le a faʻamalosia lenei faʻataʻitaʻiga - ma i Belém, i le taimi o le COP30, e mafai e tagata tafafao maimoa ona faʻaalia o ia lava o se faʻavae malosi mo le faʻamalosia, faʻalagolago, ma le faʻatauvaʻa faʻaauau. O lenei tusiga na tusia e Karla de Melo mai le Green Initiative Au. Faitauga Faatatau

Ta'uleleia, Malosiaga vaivai, ma le tele o le Pulea: Turisi o se aveta'avale o le tamaoaiga o le fa'apalapala Faitau atili »

O le Cabo Blanco ua alualu i luma i le Circularity ma le Decarbonization o Turisi i Peru

O le Cabo Blanco ua alualu i luma i le Circularity ma le Decarbonization o Turisi i Peru

O Oketopa 1, 2025, faʻafetai i le Turismo Circular Peru poloketi na taʻitaʻia e Canatur ma le lagolago faʻatupeina a le AECID - Agencia Española de Cooperación Internacional para el Desarrollo ma le Iuni a Europa, na faia ai se mafutaga faaleaoaoga i El Alto, faʻatasi ai ma pulega, faʻalapotopotoga paaga, ma sui o le lotoifale. O le fa'apotopotoga na fa'ailogaina ai le amataga o se fa'agasologa fa'asolopito e fa'atulaga ai Cabo Blanco ose fa'asinomaga fa'ava-o-malo mo gaioiga o le tau ma turisi gafataulimaina e ala i circularity. Fausiaina o Tagata Tafafao Maimoa i Cabo Blanco O le mafutaga faaleaoaoga na taitaia e le Itumalo Faaitumalo o El Alto, i le galulue faatasi ma CANATUR, Inkaterra, Olas Perú, ma Turismo Circular Peru. Na latou su'esu'e fa'atasi pe fa'apefea ona fa'aliliu Cabo Blanco i fa'ase'e fa'ase'e nofoaga fa'apolopolo. Na fa'amamafaina e le au auai le taua o le fa'aitiitia o fa'apogai, fa'aaogaina o fa'ata'ita'iga fa'apisinisi fa'ata'amilo, ma le fa'atupuina o filifili tau fa'alotoifale e manuia ai tagata lautele. O le mea na tupu na faʻaalia ai foʻi pe faʻapefea ona faʻamalosia e le Circular Tourism Peru galuega faʻalotoifale, faʻamautinoa o le faʻaauau e le gata o se vaʻaiga ae o se faʻataʻitaʻiga sima, fuaina. Malamalamaga ma Saofaga Fa'atino autu i le taimi o le mafutaga faaleaoaoga e aofia ai: E ala i le malosi o le auai, na galulue ai tagata na auai i fofo aoga mo le faʻaitiitia o otaota, faʻamalieina punaoa, ma faʻamalosia le tulaga o Cabo Blanco i totonu ole International Surf Cities Network. Laasaga e sosoo ai O lenei mafutaga faaleaoaoga o le muamua lea i le taamilosaga o gaioiga o loʻo otooto atu i le lisi o poloketi, lea o le a aofia ai: O laasaga nei e faʻamoemoe e faʻamalosia Cabo Blanco e avea o se faʻataʻitaʻiga a le atunuʻu ma faavaomalo mo turisi gafataulimaina, faʻataʻamilo, ma toe faʻafouina. O se Tautinoga Fetufaai O le Cabo Blanco Circular Tourism Project e mafai ona maua e le taʻitaʻiga a le Itumalo Faaitumalo o El Alto ma le tautinoga a paaga e aofia ai le AECID, le Iuni a Europa, CANATUR, Inkaterra, Olas Perú, ma Turismo Circular Peru. Green Initiative fesoasoani faʻatasi ma fesoasoani faʻapitoa, o le malosi faʻamalosi i tua atu o lenei suiga o le taumafaiga tuʻufaʻatasia a paaga ma le nuʻu faʻapitonuʻu, galulue faʻatasi e fausia se faʻataʻitaʻiga sili atu ona maufetuunaʻi, aofia ai, ma faʻataʻamilosaga o tagata tafafao maimoa i matu o Peru. O lenei tusiga na tusia e Virna Chavez mai le Green Initiative Au. Faitauga Faatatau

O le Cabo Blanco ua alualu i luma i le Circularity ma le Decarbonization o Turisi i Peru Faitau atili »

Machu Picchu's Carbon-Neutral Pathway Transparent MRV mo le Tau ma Turisi

Machu Picchu's Carbon-Neutral Pathway: MRV manino mo le Tau ma Turisi

Green Initiative, fa'atinoina se faiga manino, fa'asaienisi e fua, pu'eina, fa'aitiitia, ma aloese mai le fa'aosoina o kasa oona (GHG). Lagolagoina e pulega faʻapitonuʻu ma paaga a le vaega tumaoti, ua ausia e le faʻavae se faʻaitiitiga tutoatasi 18.77% faʻaitiitia o faʻamaʻi talu mai lona uluai faʻamaonia i le 2021. Talaʻaga ma Luʻitau Machu Picchu - o se nofoaga o measina UNESCO - o le nofoaga sili ona lauiloa archaeological i Amerika i Saute ma o se nofoaga autu turisi faavaomalo. O lo'o feagai ma fa'alavelave fa'alesiosiomaga ona o faiga fa'atauva'a le gafataulimaina, suiga o le tau, le lava o atina'e tetele, ma va o faiga fa'avae. O lona fa'anatura o vaomatua o Andean ao - o le fale o meaola e seasea maua e pei o le urosa mata'utia Andean ma oketi - e fa'amata'u i le leiloa o nofoaga, tafia, ma suiga o le tau. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo, otaota e leʻi faʻatonutonuina, ma le faʻaleagaina o vaomatua e saofagā i le faʻafefe. O le fa'atumauina o lona tulaga fa'a-carbon-neutral e mana'omia ai le va'aiga manino, fofo fa'avae natura, fa'aleleia atili atina'e, ma le tausiga o le si'osi'omaga umi. Pulea ma Fuafuaga O le manuia o le fuafuaga a le Machu Picchu o le decarbonization o loʻo taoto i se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga malosi o le tele o paaga. Taʻitaʻia e le Itumalo Faaitumalo o Machu Picchu, o le fuafuaga e aofia ai Inkaterra, CANATUR, O le National Authority for Forest Conservation (Sernanp), International Promotion Agency (PROMPERÚ), AJE Group, TetraPak ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo e pei o UN Tourism, UNFCCC ma UNESCO. Green Initiative fa'amaopoopoina le fa'agasologa o tusipasi. O le ta'iala o le tau e mulimulita'i i le tolu-vaega faiga: Fa'amaumauga ma fuafuaga fa'aletupe e fa'atatau i nofoaga; Tu'ufa'atasiga fa'aauau tulaga tau pisinisi; Fa'asoa a turisi i le fa'asao ma le toe fa'aleleia. O lenei faʻataʻitaʻiga, faʻaalia e Green Initiativei le Climate Action Guide for Tourism Businesses and Destinations, e maua i le One Planet Network, fa'atulaga turisi e avea ma malosiaga fa'afouina mo le tau ma meaola eseese. https://www.oneplanetnetwork.org/knowledge-centre/resources/climate-action-guide-tourism-businesses-and-destinations Climate Actions, Results, and Innovation Since 2019, Machu Picchu has developed a comprehensive decarbonization strategy, achieving an 18.77% reduction in its greenhouse gas (GHG) emissions — from 8,761.89 tCO₂eq in 2019 to 7,117.55 tCO₂eq in 2022. O lenei suiga ua mafai ona maua e ala i le faʻatinoina o fofo fou ma gaioiga mautu, faʻamatalaina i lalo o se faʻataʻitaʻiga faʻafouina turisi. O faiga fa'aletonu e aofia ai: Toe fa'aleleia o le si'osi'omaga ma toe fa'ato'aga fa'atasi ai ma meaola fa'anatura sa fa'atinoina i luga atu o le lima heta o le itumalo, ma e 6,596 le aofa'i o la'au na totōina. O lenei fa'alavelave na maua ai le 5,055.17 tCO₂eq, vaevaeina i le va o sone si'osi'omaga (156 tCO₂eq) ma sone fa'asolopito-aganu'u e feso'ota'i ma turisi (4,899.17 tCO₂eq). O le fa'atonutonuina o otaota mafiafia i Machu Picchu e aofia ai le fale pyrolysis e fa'aliliu ai otaota fa'aola ile biochar ma se fale paiotiso e toe fa'aaoga ai le suauu kuka. O lo'o i ai fo'i i le itumalo le PET fa'amaufa'atasi, mea tioata mo le toe fa'aaogaina o fale, ma talone toe fa'aaogā fa'asoa fa'asoa i le eria. O nei gaioiga e mafai ai le faʻamalosia o otaota, faʻaitiitia le faʻaosoina, ma faʻalauiloaina faiga lelei i le va o tagata nofoia ma tagata asiasi. Fuafuaga ma le pulega (Scopes 1, 2, ma le 3) o loʻo faʻatinoina e faʻaaoga ai metotia faʻasaienisi faʻamaonia, faʻatasi ai ma le taulaʻi i luga ole Scope 1 emissions, lea e faʻatatau i le 82.08% o le aofaʻi, faʻapitoa mai le faʻaaogaina o suauu i nofoaafi turisi, e nafa ma le 63.49% o faʻamalo uma. O totoe o le faʻatauga o le DD2,155 faʻatau mai le XNUMX carbon credits na offset DDXNUMX credits. Poloketi Nut Concessions i Madre de Dios, faʻatinoina e le BAM. O lenei poloketi e puipuia ai le 600,000 hectares o vaomatua ma faʻamanuiaina i luga o le 800 aiga. O nei gaioiga o loʻo faʻapipiʻiina i taumafaiga faʻalauiloa e faʻatatau i tagata tafafao maimoa ma tagata faʻatautaia, faʻalauiloaina o malosiaga faʻafouina, ma le faʻamalosia o faiga faʻapitoa tau turisi, faʻatulagaina Machu Picchu o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi faʻataʻitaʻi maualalo-carbon, aloaia e Malo Aufaatasi ma toe faʻamaonia mo le faʻatinoga o le tau i le 2024. A'afiaga ma le Fa'aaloalogia E ala i faiga fa'apa'aga a le malo-Tuto'atasi, fa'aitiitiga fa'amālosia na fa'aopoopoina i pulega fa'amalosia, faiga fa'ata'amilo o le tamaoaiga, ma atina'e lanu meamata. Machu Picchu na tuʻuina atu i le COP16 o se fuʻa mo turisi toe faʻafouina, faʻatupuina le sili atu i le $ 5 miliona i faʻasalalauga faʻasalalau faʻafuaseʻi ma oʻo atu i le silia ma le 100 atunuu. Na fa'ailogaina i Amerika i Saute le Ta'ita'iga Turisi 2024 ma fa'amamafaina i le UN Biodiversity Conference. O lea fa'amoemoe e fa'aalia ai mea fa'alua-fa'aitiitia le lamatiaga o le tau a'o fa'atupuina le tau mo tagata asiasi, nu'u, ma tagata teu tupe. E pei ona fa'ailoa mai e le One Planet Network (2024), o lo'o ogatasi fo'i ma faiga fa'ava-o-malo e pei o le Glasgow Declaration ma le Climate Neutral Now. O le poloketi o lo'o taumafai e fa'atosina tupe o le tau ma fa'alautele le fa'ata'ita'iga i isi nofoaga. Fa'ai'uga Machu Picchu o lo'o fa'aalia e o'o lava i nofoaga ma'ale'ale o measina e mafai ona fa'afetauia tagata tafafao maimoa ma le puipuiga o le si'osi'omaga. O lona 18.77% fa'amaonia le fa'aitiitia o fa'amama, toe fa'aleleia o vaomatua, ma fa'afouga i otaota ma fealua'i fa'atūina e avea ma ta'ita'i o le tau o le lalolagi. Ua uma ona faʻamalosia gaioiga tutusa i Cristo Redentor ma le Taj Mahal, o le fuafuaga o loʻo tuʻuina atu ai se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo turisi toe faʻafouina. O lenei tusiga na saunia eErika Rumiche, Virna Chavez, Musye Lusen ma Ella Baehringer mai le Green Initiative 'au. Faitauga Faatatau

Machu Picchu's Carbon-Neutral Pathway: MRV manino mo le Tau ma Turisi Faitau atili »

Green Initiative E susulu Malamalama ma le Manumalo Faalua i le Faailoga Tau Kamupani Sustainable 2025

Green Initiative E susulu Malamalama ma le Manumalo Faalua i le Faailoga Tau Kamupani Sustainable 2025

Green Initiative O lo'o fa'amaualuga e fa'ailoa se mata'ina tulaga ese i le Fa'ailoga Tau Kamupani Sustainable i lenei tausaga 2025, fa'atautaia e le Environmental Finance. Na fa'amamaluina i matou i le fa'ailoga mo le Net Zero Progression of the Year, ae o matou lava Erika Rumiche O Hernández na faaigoaina o le Rising Star i lalo o le 30 - o se faʻailoga mataʻina faʻalua e faʻamamafa uma ai a tatou aʻafiaga faʻalapotopotoga ma le taʻitaʻiga o le tupulaga fou. O le Faailoga Tau Kamupani Sustainable, e faia i tausaga ta'itasi e le Environmental Finance, o lo'o tu i totonu o fa'ailoga iloga i le vaega fa'aauau. Latou te faʻamanatuina kamupani, taʻitaʻi, ma fuafuaga i le pito i luma o le faʻaauauina o kamupani, faʻaalia i latou e le gata ina faia tautinoga ae faʻapea foʻi ona tuʻuina atu iʻuga faʻatatau i vaega e pei o le decarbonization, tupe gafataulimaina, suiga o le tau, ma pulega. O le mauaina o lenei fa'ailoga o se fa'amaufa'ailoga fa'ava-o-malo o le fa'amaoni, toe fa'amaonia le a'afiaga o ta'iala ma fa'atinoga ua fa'amamaluina. Net Zero Progression of the Year O lenei fa'ailoga e fa'amanatuina ai ta'iala fou ma fa'ai'uga ta'iala lea Green Initiative ua fa'atinoina e fa'avavevave ai le malaga fa'alelalolagi e aga'i atu i le zero net. Mai le fesoasoani i pisinisi ma nofoaga e fuaina ma faʻaititia a latou tulagavae kaponi, i le atinaʻeina o faʻatulagaga lelei o le tau ma le natura-lelei, Green Initiative ua fa'aalia ai e le gata ina mafai ona fa'atino gaioiga o le tau ae e mafai ona avea ma fa'amalosi malosi o le fa'atauva ma le maufetuuna'i. O a matou poloketi i turisi, fa'atumauina o pisinisi, ma le toe fa'aleleia o meaola fa'anatura o se fa'amaoniga lea e mafai e fua fa'atatau o le tau ona maua ai fa'ai'uga mautu i vaega uma. O lenei fa'ailoga e fa'amalosia ai la tatou tautinoga i le fa'atuina o fa'ailoga fou mo le tau ma le natura lelei o gaioiga i le lalolagi atoa. O nisi o vaega taua sa iloga i le saunoaga a le au faamasino e aofia ai: Rising Star Under 30: Erika Rumiche Hernández Le aloaiaina o Erika Rumiche Hernández o le Rising Star I lalo o le 30 o se mamalu ma se musumusuga. O Erika sa fesoasoani tele i le faʻalauteleina o fofo tau tupe i totonu Green Initiative, fa'afeso'ota'i tomai fa'apitoa fa'atasi ma se va'aiga mata'utia mo fa'atinoga o le tau. O lana ta'ita'iga o lo'o fa'aalia ai le malosi o le fa'afouga e ta'ita'iina e tupulaga talavou i le fa'atulagaina o se lumana'i gafataulimaina. E ala i le tuʻufaʻatasia o le poto faʻapitoa faʻapitoa ma le tuʻinanau mo aʻafiaga, o Erika o loʻo faʻaalia ai tulaga taua o le Green Initiative ma le folafolaga o le isi augatupulaga o taitai mautu. O le aloaia o Erika o le Rising Star I lalo o le 30 e sili atu nai lo le malosi ma le naunautai. O nisi nei o uiga lelei ma taunuʻuga na faʻaalia ai o ia: A Faʻaluaina Faʻatasi o Aʻafiaga ma Vaʻaiga Faʻatasi, o nei faʻailoga e lua e sili atu nai lo le faʻaalia - o se faʻamaoniga o la tatou misiona: ia faʻamalosia pisinisi, nofoaga, ma alalafaga i le lalolagi atoa e avea ma tau lelei ma natura lelei. A o tatou vaʻavaʻai atu i le COP30 ma tua atu, o lenei manumalo faʻalua e faʻamalosia ai la tatou 'au atoa, paʻaga, ma le aufaigaluega. E faamanatu mai ai ia i tatou e mafai ona suia faiga pe a fetaui le vaʻai ma gaioiga, ma pe a faʻapipiʻi mea fou ma le faʻamaoni. Fa'afetai 💚 Matou te fa'asoaina lenei manuia ma a matou pa'aga, tagata fa'atau, ma paaga i le lalolagi atoa o lo'o fa'atuatuaina ma galulue fa'atasi ma i matou i lenei faigamalaga. Mai nu'u fa'apitonu'u e o'o atu i fa'alapotopotoga fa'alelalolagi, o lenei taunu'uga e maua e tagata uma o lo'o galulue ma le le fiu mo se lumana'i gafataulimaina ma toe fa'afouina. 🌍✨ Le Green Initiative e le na'o le alualu i luma i le net zero - o loʻo matou fausiaina le faʻavae mo se lalolagi lelei o le tau ma le natura. Faitauga fa'atatau

Green Initiative E susulu Malamalama ma le Manumalo Faalua i le Faailoga Tau Kamupani Sustainable 2025 Faitau atili »

Green Initiative Faʻafeiloaʻi ia Chipiliro Katundu e avea ma Faʻatonu o le Tau Tupe mo Aferika i Sasaʻe ma Saute

Green Initiative Faʻafeiloaʻi ia Chipiliro Katundu e avea ma Faʻatonu o le Tau Tupe mo Aferika i Sasaʻe ma Saute

At Green Initiative, matou te talitonu o le fa'atupuina o se tau ma le natura lelei i le lumana'i e mana'omia ai le ta'ita'iga lototoa, fa'atupe fou, ma le loloto o le fa'alotoifale. O le mea lea matou te mitamita ai e faʻafeiloaʻi ia Chipiliro Katundu e avea ma o matou Faatonu fou o le Tau Tupe mo Aferika i Sasaʻe ma Saute. O se Tagata Pisinisi Aferika Vaʻai Faʻatasi ma le sili atu ma le 20 tausaga o le suiga o le taʻitaʻiga i le vaega tau tupe, ua tuʻuina atu e Chipiliro lana galuega i le faʻalauteleina o mea tau tupe, faʻafouga, ma le tuputupu aʻe gafataulimaina i Aferika atoa. Sa avea o ia ma Pule Sili o le Faletupe, sa ia umia matafaioi ta'ita'i sinia i le tele o atunuu, ma saofagā i lona tomai i luga o komiti faafoe o faletupe, i taimi uma e ave ai fuafuaga e faalautele ai avanoa mo pisinisi ma nuu. O lana galuega e atagia mai ai se vaʻaiga malosi: fausiaina o faiga tau tupe e le gata ina faʻaleleia ai le tuputupu aʻe ae faʻamalosia ai le maufetuunaʻi ma le faʻaauau i se lalolagi televave suiga. Fa'afouga mo Fa'atonuga Fa'aola I le avea ai ma Fa'avae o Gigatt, o se kamupani fa'atekonolosi sapalai sapalai, ua fa'amuamua e Chipiliro fofo e fesoasoani ai i kamupani ma faletupe e fa'aleleia atili le lelei, tatala le suavai, ma fa'alauteleina le fa'atumauina. O lana galuega o loʻo faʻaalia ai le auala e mafai ai e tekinolosi ma mea tau tupe ona fesoʻotaʻi e fausia ai le faʻaleleia o meaola faanatura, faʻamautinoa o loʻo manuia pisinisi aʻo saofagā i le lautele o le tau ma sini lautele. O lenei tu'ufa'atasiga o mea tau tupe, fa'afouga, ma le fa'atumauina tulaga tulaga ese o ia e ta'ita'ia fuafuaga tau tupe o le tau e fa'amalosia ai nu'u ma tatala avanoa lanu meamata i Aferika. Avetaavale Tau Tupe i Aferika I lana matafaioi i Green Initiative, Chipiliro o le a taulaʻi i le faʻalauteleina o avanoa i fofo tau tupe o le tau i Aferika i Sasaʻe ma Saute. O lana misiona o le faʻamalosia o nuʻu faʻapitonuʻu, SMEs, pisinisi, ma malo i punaoa ma faiga faʻapaʻaga latou te manaʻomia e faʻavavevave ai le maufetuunaʻi o le tau ma aofia ai le tuputupu aʻe lanu meamata. Fa'atalanoaga ma Chipiliro Katundu Ina ia malamalama atili i lana va'aiga, na matou talosagaina Chipiliro e fa'asoa mai ana fa'amatalaga i le lumana'i o tau tupe i Aferika: O Aferika o lo'o i luma o suiga o le tau, ae o tatou fo'i o le pito i tua o fofo o le tau. Matou te saofagā i lalo ifo o le 4% o faʻamalama a le lalolagi, ae matou te tauaveina le mamafa o le aʻafiaga. O lena luʻitau e maua ai se tiute faʻapitoa - ma se avanoa e leʻi tupu muamua. Faatasi ai ma le faitau aofaʻi laʻititi i luga o le fogaeleele ma le tele o punaoa faʻafouina, e mafai e Aferika ona osooso i totonu o le tuputupu aʻe lanumeamata, manuia. Ae o le a manaomia faiga faapaaga lototoa. E tatau i kamupani ona toe fa'aogaina filifili sapalai mo le fa'aauauina, teu fa'afaigaluega i le malosi mama, mea lanu meamata, ma nu'u mautu. E tatau i fa'alapotopotoga tau tupe ona fa'asoa atu tupe tetele i SMEs atamai i le tau ma galuega fa'afou fou, ma tatala ai le suavai i mea e sili ona taua. Pe a ogatasi pisinisi ma mea tau tupe ma le atamai o Aferika, e le na o le foiaina o luitau o aso nei - tatou te mamanuina le tamaoaiga o taeao. Matou te fatuina le faitau miliona o galuega lanu meamata, paionia pisinisi o le lumanaʻi, ma fausia le maufetuunaʻi e faʻamalosia e le gata o Aferika, ae o le paneta atoa. O le matafaioi a Aferika e le o le mulimuli - o le taʻitaʻia, ma ia faʻamaonia o le lumanaʻi o le tuputupu aʻe e lanu meamata, aofia ai, ma taʻitaʻia e Aferika. Mo aʻu, o mea tau tupe e le naʻo le carbon - e uiga i le faʻatauvaʻa, maufetuunaʻi, ma le tuputupu aʻe. O SMEs o le ivi pito i tua o le tamaoaiga o Aferika, ae o latou foi e sili ona afaina i faʻalavelave o le tau ma sili ona afaina i le leai o se tupe. Afai tatou te toe mafaufau i le faiga, e mafai e kamupani ona toe faʻaogaina filifili sapalai e ala i le manaʻomia ma teu faʻafaigaluega i faiga gafataulimaina - mai le malosi mama i le gaosiga e oʻo atu i mea lanu meamata ma suʻesuʻega maufe. I le taimi lava e tasi, e tatau i faʻalapotopotoga tau tupe ona alu i tua atu o nonogatupe masani ma faʻauluina tupe faavae i SMEs atamai i le tau ma galuega fou. O lona uiga o le tatalaina o le suavai i le mea e sili ona taua - i pisinisi laiti o loʻo faia galuega, faʻafouina fofo fou, ma fausia ni nuʻu malolosi. A tafe atu tupe o le tau i SMEs, e lua mea e fai: e faatelevaveina le tuputupu aʻe lanu meamata i aso nei, ma faʻavaeina le faavae mo Aferika e oso i totonu o pisinisi gafataulimaina o taeao. Va'ai i luma O le tofiga o Chipiliro ua fa'ailogaina se la'asaga taua i totonu Green Initiative'le fa'alauteleina i Aferika. E ala i le tuʻufaʻatasia o tomai tau tupe, faʻafouga faʻafuainumera, ma se tautinoga malosi i le faʻaauau, o le a ia faia se sao taua i le faʻaputuina o punaoa e faʻaosoina suiga lelei o le tau i le konetineta. Ua fa'amamaluina i matou i le 'auai o Chipiliro i la matou 'au ta'ita'i - ma le fiafia i le a'afiaga o lana va'aiga o le a aumaia i la matou misiona fa'atasi i le lalolagi. O le Green Initiative au

Green Initiative Faʻafeiloaʻi ia Chipiliro Katundu e avea ma Faʻatonu o le Tau Tupe mo Aferika i Sasaʻe ma Saute Faitau atili »

a. hartrodt Peru Ta'ita'ia Gaioiga o le Tau i se Vaitaimi o Tulafono Fa'alelalolagi e le'i tupu muamua

a. hartrodt Peru Ta'ita'ia Gaioiga o le Tau i se Vaitaimi o Tulafono Fa'alelalolagi e le'i tupu muamua

O lo'o i ai nei le suiga tele o le alamanuia o lo'o fa'agasolo i le lalolagi ona o le fa'aleleia o tulafono o le tau i le lalolagi atoa. Ona o lu'itau e fa'atumauina le vevela o le lalolagi i lalo ifo o le 1.5 tikeri Celsius ua atili fa'anatinati, o lo'o fa'atuputeleina le tu'ufa'atasia e alamanuia sini fa'aitiitia le tau i totonu oa latou fa'ata'ita'iga fa'apisinisi. O lea ua avea ai suiga o le tau ma mea taua mo le fa'atauvaina o pisinisi mo se taimi umi. I lenei tulaga, a. hartrodt, o se taʻitaʻi faʻavaomalo i le vaega o logistics Peruvian faʻatasi ai ma le tele o galuega faʻavaomalo, ua faʻatulagaina lelei o ia lava i luma atu o nei suiga faʻatonutonu. Ua latou tu'ufa'atasia le fa'aitiitia o le tau i totonu oa latou galuega, amata i le fuaina o le kasa o lo'o fa'aosoina a latou ofisa fa'apisinisi. O lenei la'asaga muamua e fa'atusalia na'o le amataga o se malaga fa'anaunau e aga'i atu i fa'atauga fa'atauga maualalo. Ina ia ausia se aafiaga taua, e tatau i le kamupani ona tulituliloa se au'ili'iliga e sili atu ona manino o ana fa'aoso, e aofia uma ai mea tuusa'o ma le le tuusao i lana faasologa atoa o tau. O le faia faapea, a. hartrodt o le a mafai ona faʻafouina ma ofo atu i ana tagata faʻatau auaunaga faʻatauga o le tau e le gata ina fesoasoani ia i latou e ausia a latou lava sini o le tau ae faʻapipiʻi foi i latou i luma o gaioiga tau. E taua tele le malamalama o le vaega o lo'o fa'atauina e le tatau ona fa'aopoopo a latou 'au'aunaga i tulagavae kaponi a latou tagata fa'atau; i se isi itu, o kamupani o loʻo taʻitaʻia le maketi i tausaga o lumanaʻi o le a avea i latou ma vaega o le fofo, ae le o le faʻafitauli o le tau, e ala i le ofoina atu o auaunaga maualalo poʻo le leai o le carbon. O lenei fa'ata'ita'iga taunu'uga e le gata e fa'aalia ai le ta'ita'iga fa'apitoa i fa'atonuga fa'atatau ae fa'apea fo'i ona fa'atupuina tulaga lelei fa'atauva'a i se fa'alapotopotoga fa'atonutonu fa'avavevave. O le Regulatory Evolution Transforming Global Logistics Climate regulation o loʻo faʻavaeina le faʻavaeina o le vaega o faʻatauga i le lalolagi atoa. Ua mana'omia nei e le Iuni a Europa le Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) pepa kaponi mo uta o lo'o fusifusia i le EU, ae o le California Advanced Clean Fleets Rule o lo'o fa'atulafonoina ai loli e leai ni fa'amu, ma o le mana'oga fou o le kaponi a Sigapoa e a'afia ai galuega fa'atino. O nei tulafono faatonutonu e faʻatupuina faʻafitauli vave - o kamupani o loʻo feagai ma faʻasalaga tetele mo le le usitaʻia, aʻo faʻatapulaʻaina foi le avanoa i maketi mo kamupani e leʻi saunia. Mo a. hartrodt, fa'atasi ai ma ana fa'agaioiga fa'ava-o-malo, o nei suiga fa'atonutonu o lo'o tu'u mai uma ai se lu'i ma se avanoa taua. Kamupani e ta'imua, pei a. hartrodt, e ala i le faasolosolo tu'ufa'atasia o pulega fa'aitiitia o le tau i totonu o la latou fa'ata'ita'iga fa'apisinisi fa'atasi ai ma fa'amoemoega fa'amama fa'ama'oti ma fa'amatalaga manino, o lo'o fa'atulaga lelei e pu'eina le tele o tulaga fa'atauva'a. O nei mea e aofia ai le fa'asaoina o tau e ala i le fa'aleleia atili o le fa'atinoina o galuega, avanoa fa'amuamua i maketi fa'atulafonoina, ma le mafai ona fa'atonuina tau fa'apitoa mo au'aunaga maualalo kaponi fa'amaonia e ofoina atu tau maualuga atu nai lo le fa'atauga masani. I tua atu o le usitaia, a. O le faiga fa'atino a le hartrodt e mafai ai ona latou maua ni fa'amanuiaga taua mo le fa'ato'a muamua. O lona uiga o le aloese mai le faanatinati ma le maualuga o tau e fesoʻotaʻi ma le tausisia o minute mulimuli, maua le avanoa i se vaega tuputupu aʻe o tagata e taulaʻi i le tau, ma le fausiaina o tomai faʻapitoa tau galuega o le a faʻateleina le taua aʻo faʻaauau pea ona faʻamalosia tulafono a le lalolagi. Tulaga Fa'ata'atia e ala i Gaioiga o le TauGreen InitiativeGreen Initiative e mafai ona lagolago lau kamupani i le atina'eina o fuafuaga fa'asaienisi, ausia le tausisia, ma le tatalaina o tulaga fa'atauva e ala i le tau. Musye Lucen mai le Green Initiative Au. Tala fa'atatau

a. hartrodt Peru Ta'ita'ia Gaioiga o le Tau i se Vaitaimi o Tulafono Fa'alelalolagi e le'i tupu muamua Faitau atili »

Aisea e tatau ai i Faalapotopotoga Tau Tupe ona fuaina o latou tulagavae kabon ma le auala o loʻo taʻitaʻia ai e AlphaMundi ma Bankamoda

Aisea e tatau ai i Fa'alapotopotoga Tau Tupe ona Fuaina o latou Tulaga Kabonu?

Green Initiativeo lo'o fesoasoani i fa'alapotopotoga tau tupe e fa'aliliu le fa'anaunauta'u o le tau i gaioiga o le tau. Se'i o tatou va'ai toto'a, e aofia ai ma se fa'ata'ita'iga moni pe fa'apefea ona fa'atino e fa'alapotopotoga tau tupe se lua - AlphaMundi Group, o se pule fa'afaigaluega a Suiselani, ma Bankamoda, o le fintech Colombian mo le pisinisi fa'atau - o lo'o fa'atinoina lenei mea. Aisea e taua ai le fa'auluina o Portfolio? E ui o le tele o tupe o loʻo faʻatatau i fofo o le tau (tekinolosi poʻo le natura-faʻavae), o le tele o tupe e le o oʻo atu i pisinisi e sili ona manaʻomia - aemaise lava pisinisi laiti ma feololo (SMEs). I Amerika Latina ma le Caribbean, mo se faʻataʻitaʻiga, o faletupe faʻapisinisi ma atinaʻe faʻapitonuʻu e mauaina le faitau miliona o tupe faʻaititia ae faʻapipiʻi i lalo ifo o le 30% i SMEs o loʻo faʻauluina le suiga. O se tasi o mafua'aga tele mo lenei fa'aletonu ona o le tele o fa'alapotopotoga tau tupe e leai ni fa'amatalaga sa'o i luga o le kaponi a kamupani latou te galulue ai. O le mea lena e faigata ai ona iloa tulaga lamatia o le tau, tulituliloaina avanoa maualuga e teufaafaigaluegaina ai, poʻo le mauaina o faʻatupega mai i latou e taulaʻi i le tau. O Fa'amanuiaga o le Fuaina o Tupe Fa'aalumaga O le mea lea e tupu pe a amata ona siaki e se fa'alapotopotoga tau tupe le tulagavae kaponi o lana fa'asoa: 1. Puleaina o Tulaga Lelei O le iloaina o tulagavae kaponi a lau portfolio e fesoasoani ia te oe e aloese ai mai tupe teufaafaigaluega e ono lamatia pe le toe aoga i se tamaoaiga maualalo kaponi. O le iloaina o au emisi o le laasaga muamua lea i le puleaina. 2. Fa'afaigofie le Avanoa i Fa'aputugatupe o le Tau - mai i faletupe fa'asalalau i tagata fa'apisinisi tuma'oti - fa'ateleina le su'eina o paaga e mafai ona fa'aalia le a'afiaga o le tau. O fa'alapotopotoga tau tupe e fuaina pea ma lipoti atu le kaponi e fa'aosoina e sili atu le tulaga e faatosina mai ai le ESG ma a'afia ai le aufaipisinisi, ma tatala avanoa e pei o noataga lanu meamata ma fofo fa'afefiloi tau tupe. 3. Malosi le Tulaga o Maketi O le taimi lava e malamalama ai fa'alapotopotoga tau tupe ma a latou tagata fa'afaigaluega tupe po'o fea e sau ai le kaponi, e mafai ona latou auai ma le anoa i le decarbonization. O lenei malamalamaaga e mafai ai ona atinaʻe oloa tau tupe atamai-e pei o nonogatupe lanumeamata - ma lagolagoina tagata faʻatau i le faʻaitiitia o latou lava tulagavae kaponi. O le taunuuga? E mafai e fa'alapotopotoga tau tupe ona fa'apipi'i le tele o mea tau tupe e fa'aitiitia ai le tau, a'o maua e kamupani fa'atauvaga fa'atauvaga e ala i le avanoa i fa'afitauli tau-maualuga, feso'ota'iga tau. Ua o'o mai Suiga Fa'atonutonu - Fa'apea fo'i le Avanoa Fa'atasi ai ma tulafono fou tau fefa'ataua'iga o lo'o tula'i mai - e pei o le EU's Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) ma le Deforestation-Free Products Regulation (EUDR) - o le malamalama ma le puleaina o le carbon emissions o le a avea ma agavaa autu mo soʻo se faʻalapotopotoga, e aofia ai faʻalapotopotoga tau tupe. O le fesoasoani i tagata fa'atau e fa'afetaui ma tu'ufa'atasia le puleaina o tulagavae kaponi i totonu oa latou fa'ata'ita'iga fa'apisinisi ose sao taua mo fa'alapotopotoga tau tupe - ma e foliga mai o se tasi o auala sili ona taua e tatala ai ala fou o tupe maua ma le fa'aputuina o puna'oa. Ole Tautinoga a AlphaMundi ile Climate-Smart Investing AlphaMundi Group—i lalo o le taʻitaʻiga a Tim Radjy—e lagolagoina pisinisi e mafai ona fuaina aʻafiaga agafesootai ma le siosiomaga i Amerika Latina ma Aferika i Sahara. I le iloaina o le feso'ota'iga tu'ufa'atasi i le va o le fa'aitiitia o le mativa, soifua manuia lautele, ma tulaga lamatia o le tau, AlphaMundi o lo'o fa'asolosolo fa'atasia fua fa'atatau o le decarbonization i ana fa'aputugatupe fa'afaigaluega. O nei malosiaga fou o le a fesoasoani ia AlphaMundi e faʻaalia lona taʻitaʻiga i le faʻaitiitia o le carbon, faʻapea foʻi ma lona mafai ona iloa ma faʻaogaina avanoa tau tupe. Ina ia faia lenei mea, AlphaMundi faipaaga ma leGreen Initiative e fa'a'ese'ese lana fa'asoa, fua le fa'amama a tagata o tausia, seti fa'aitiitiga fa'atatau, ma faafaigofie le avanoa i tupe tau le tau. Bankamoda: O se Su'esu'ega Fa'atatau i le Tau ma le Fa'aofiina O se tasi o kamupani o lo'o fa'amanuiaina mai lenei faiga o le Bankamoda, o se fintech Colombian e ta'ita'ia e le fai pisinisi o María del Mar Palau. O le Bankamoda e tu'uina atu auaunaga tau tupe i pisinisi laiti, laiti, ma feololo i pisinisi fa'afaife'au a Kolomupia - o se vaega e taua tele i le tamaoaiga ma fa'aleaganu'u e le'o fa'atauaina e tupe masani. Faatasi ai ma le lagolago a AlphaMundi ma le taitaiga mai le Green Initiative, Bankamoda ei ai: Fa'afefea Green Initiative Fai Faafaigofie O le mea lea e Green Initiative Ua o'o mai. Faatasi ai ma le tele o tausaga o le poto masani e lagolago ai fa'alapotopotoga i le lalolagi atoa, ua ia fausia ai se ta'iala ta'itasi e fesoasoani i fa'alapotopotoga tau tupe e tu'ufa'atasia gaioiga o le tau i galuega autu: O le Taimi e Fa'atino ai Lenei Mo fa'alapotopotoga tau tupe, o le fuaina o fa'aputuga o le carbon emissions e sili atu nai lo se galuega fa'apitoa - o se fuafuaga fa'ata'atia. E ala i le faia o gaioiga, e mafai ona latou taʻitaʻia le suiga agai i se tamaoaiga atamai o le tau, faʻaitiitia tulaga lamatia, tosina mai tupe fou, ma faʻataunuʻuina la latou matafaioi o ni sui autu o suiga. O le faiga faapaaga i le va o AlphaMundi ma Bankamoda o loʻo faʻaalia ai le mea e mafai pe a talia e faʻalapotopotoga tau tupe tau tupe o se avanoa faʻatupulaia ma faʻavavevave ma faʻamanuiaga faʻapitoa mo le manuia ma le faʻatauvaʻa umi. O le vave ona amata e lau faalapotopotoga lenei faigamalaga - liliu le naunau o le tau i gaioiga o le tau - o le tele foi lea o lau matafaioi i le faʻamalosia o tupe faʻaititia ma le faʻaleagaina o le tamaoaiga. Faatasi ai ma le lagolago a le Green Initiative, e mafai e lau fa'alapotopotoga ona amata fuaina le kaponi o lo'o tu'uina mai i ana tupe fa'afaigaluega i aso nei - fa'apitoa, lelei, ma fa'atasi ai ma se va'aiga mo se lumana'i lanumeamata. 💡 Ua sauni e fai le isi laasaga? Aapa atu i Green Initiative ma amata fausia se mea lanu meamata, sili atu ona maufetuuna'i i aso nei. O lenei tusiga na tusia e Tatiana Otaviano mai le Green Initiative Au. Mataupu Fa'atatau

Aisea e tatau ai i Fa'alapotopotoga Tau Tupe ona Fuaina o latou Tulaga Kabonu? Faitau atili »